Ledenjaci na Merkuru

Istaživanje ledenjaka na Merkuru, planetu vreline

Iako su temperature na Merkuru, najmanjem planetu sustava, više od 400 stupnjeva Celzijusa, Merkur i dalje ima ledenjake. Znanstvenici konačno počinju shvaćati kako se oblikuju i kako se pomjeraju.

Merkur je planet najbliži suncu i drugi po redu najtopliji planet. Usprkos tome, na njegovoj površini nalaze se ledenjaci. Neočekivana činjenica objašnjava se pomanjkanjem nagiba rotacione osi planeta, čime se dna dubokih kratera, koji se nalaze u blizini polova, nalaze u trajnoj sjeni. S obzirom na to da nema atmosferu, noćna strana planeta brzo gubi toplinu i spušta se duboko ispod temperature zaleđivanja, što omogućuje stvaranje i akumulaciju leda u područjima koja nikad nisu osvijetljena Suncem.

Sada, novi modeli otkrivaju nevjerojatne detalje o tome kako se formiraju i pomjeraju ledenjaci na Merkuru. Istraživački tim iz Maine-a napravio je model skupljanja i tijeka leda na Merkuru, te proučio kako se ledenjaci stvaraju na tom planetu.

Voditelj istraživanja James Fastook i njegov tim istražuje aktivnost leda na Merkuru korištenjem modela ledenih slojeva (UMISM), koji se prethodno koristio za proučavanje leda na Zemlji i Marsu. Procjenjuje se da se led na Merkuru skuplja već oko 50 milijuna godina i da je u nekim područjima sloj leda debeo i do 50 metara.

Kao i naš Mjesec, Merkur nema atmosferu koja bi mogla stvoriti led. No, baš kao i na našem Mjesecu, nepostojeća Merkurova atmosfera ne znači da se na planeti ne može skupljati led. Simulacije u ovom novom istraživanju sugeriraju da se Merkurov led vjerojatno nakupio u sudarima s kometama i ostalim tijelima koji su sadržavali vodu i led.

Voda s tih tijela se premješta po planetu sve dok dio ne dospije na hladno područje i tamo zaustavi. Znanstveni tim otkrio je da je led nakupljen na Merkuru relativno stabilan i da se gotovo uopće ne pomiče, a da je rijetko i ograničeno kretanje leda uzrokovano isključivo toplinom koja se širi kroz tlo s vrele strane planeta.